• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Pecina posla

  • Put putujem
  • Bakina varjača
  • Bindžujem ja bindžuješ ti
  • Između redova
    • Zdravlje
    • Muzika
    • Prelistavanje
    • Foto priča
  • Promo
  • Prijatelji bloga
    • Prijatelji sajta
  • O nama
    • O blogu
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti

Miloševa crkva stara dva veka

21/11/2020 Autor pecinaposla 1 Comment

Sabornu crkvu Svetih arhangela Mihaila i Gavrila, kao i još neka zdanja u gradu, podigao je knjaz Miloš Obrenović daleke 1819. godine. Zato je zovu Miloševa crkva i za vreme njegovog boravka u Požarevcu ona je bila saborni hram, a 2019. je obeležila dvestotu godišnjicu postojanja.

Beogradski mitropolit Agatangel osveštao je crkvu četiri godine kasnije. Pored toga što je podigao crkvu knjaz je, zajedno sa svojom porodicom i uglednim gostima, često posećivao i prisustvovao liturgijama koje su se u njoj održavale. Jednoj od liturgija prisustvovao je pruski oficir Pirh, koji je ostavio značajna svedočanstva o životu na dvoru knjaza Miloša u Požarevcu.

U vreme kada je građena crkva je bila skromnih dimenzija, ali je bila velika i veoma značajna. Požarevac je u to vreme imao oko 2.500 stanovnika i počeo je brže da se razvija i jača nakon odluke da knez Miloš sagradi sebi dvor na mestu gde je današnja zgrada Načelstva, kao i konak kneginje Ljubice. Zanimljivo je reći da je freske u crkvi oslikao Arsenije Jakšić.

 „Crkva u Požarevcu u tursko doba je bila u centru varoši (danas na Trgu oslobođenja, zgrada porodice Kuzmanović, na ulazu u pešačku zonu), malih dimenzija, sa kamenim temeljima, a praktično od drveta, talpi. Ta crkva je potpuno destruisana tokom oslobođenja Požarevca od Turaka juna 1815. godine, kada je knez Miloš, predvodnik II srpskog ustanka, oslobodio Požarevac. U crkvi su vođene velike borbe protiv Turaka koji su se tu zabarikadirali i dva dana držali pod opsadom čitav taj prostor. Tako da su tek zauzimanjem crkve, srpski vojnici primorali Turke da pobegnu u njihov poslednji šanac oko džamije“, napisao je u svojoj knjizi „Požarevac od turske kasabe do srpske varoši 1804-1858“, doktor istorije Miroljub Manojlović.

Svojevremeno je izgrađena bez zvonika, isto kao neke značajne crkve tog vremena, u Kragujevcu, Jagodini… Zvonik je naknadno dozidan. Na zapadnoj strani crkve nalazi se bogato ukrašen portal izveden u srpsko-vizantijskom stilu. Ovaj čuvar našeg neprocenjivog kulturnog, duhovnog blaga i nasleđa, posetiocima nudi svoju bogatu živopisnu unutrašnjost, vredne stare zapise. Na požarevačkoj crkvi zvona su prvi put zazvonila za Duhove 1830. godine na varošku slavu. To je bila tekovina crkvene autonomije, koja dobijena hatišerifom te godine.

Ikone na ikonostasu naslikao je Nikola Marković 1870. godine i one imaju istorijsku i umetničku vrednost. U oltaru crkve nalazi se mermerni sveti presto koji je izrađen u Pešti, isklesan od crvenkastog mermera i uglačan do visokog sjaja. U kompleksu Saborne crkve, na samom ulazu u nju, nalazi se velelepni Eparhijski dvor koji, pored crkve, čuva pobožnost i „verski plamen“ Požarevljana. U crkvi se nalaze grobovi episkopa Braničevskog Venjamina, vladike Hrizostoma i vladike Save.

Saborna crkva je bogata prošlošću i svojom skoro jednostavnom arhitekturom, nesumnjivo spada u naše zanimljive i važne spomenike crkvene kulture. Ovaj značajan verski objekat je opština Požarevac, na predlog Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Smedereva, proglasila i za nepokretan spomenik kulture.

Ako ste vernik, putnik ili turista, a boravite u Požarevcu, preporučujem vam da posetite ovaj lep pravoslavni hram. Verujem da ćete osetiti mir i zadovoljstvo…

Izvor: Pecina posla / TO Požarevac

Foto: Pecina posla

Kategorija: Put putujem
Ključne reči u članku: Aranđelovdan, Istorija, Knjaz Miloš, Miloš Obrenović, Požarevac, Pravoslavlje, Saborna crkva, Sveti arhangeli Mihailo i Gavrilo

Reader Interactions

Trackbacks

  1. Godina jubileja crkve Svetog Nikole - Pecina posla says:
    19/12/2020 at 10:05

    […] (drugoj po starini u Požarevcu – Katedralna crkva Svetog Arhangela je iz 1819. godine – https://pecinaposla.com/miloseva-crkva-stara-dva-veka/) nalaze se dva parohijska doma u kojima žive skoro svi požarevački sveštenici i đakoni sa […]

    Reply

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Primary Sidebar

Postani prijatelj

Dragi prijatelji, blog „Pecina posla“ počeo je sa radom sredinom 2020. godine i do sada ste mogli da vidite da na njemu predstavljam stil života moje male porodice…

Da bih dalje nastavio da radim blog na još kvalitetniji način doprineće vaša podrška preko Patreona. Produži…

Facebook
Facebook
fb-share-icon
Twitter
Visit Us
Follow Me
Instagram

Pretraga sajta

Aktuelno

  • Uz njih smo odrastali: Da li se sećate ovih kultnih crtaća?
  • Posni kolač sa jabukama
  • Zašto je bolje jesti med nego šećer?
  • Projekat „Transilluminance“: Revolucionarni spoj zvuka i slike
  • Pljeskavice od tikvica
  • Jesen od 23. septembra
  • Reči koje se ne mogu prevesti sa srpskog jezika
  • Džem od šljiva sa čokoladom i rumom
  • Mondijal 78. inspiracija za pesmu Led Zeppelina
  • Ruža pogača
  • Singlom „Run“ bend „The Thunder Corpses“ najavljuje debi album
  • Šta znači simbol žabe na proizvodima?
  • Džem od šumskog voća i šljiva
  • Da li smemo da podgrevamo krompir, spanać i pečurke?
  • Najzanimljiviji filmovi od septembra na Netfliksu
  • Turski ćef
  • Najlepše balade svih vremena
  • Koje godine je nastala šopska salata?
  • Gradska meana: Mera dobrog ukusa u Vranju
  • Krit: Ostrvo sa ružičastim plažama na kom je rođen Zevs

Arhiva

Komentari

  • Uz njih smo odrastali: Da li se sećate ovih kultnih crtaća? - Pecina posla on „Šu, šu, šu, šuu.. pipl“: Da li se sećate Cipelića?
  • Uz njih smo odrastali: Da li se sećate ovih kultnih crtaća? - Pecina posla on Nove avanture „Porodice Kremenko“
  • Mitar A. on Reči koje se ne mogu prevesti sa srpskog jezika
  • Pavle Cosic Kornet on Reči koje se ne mogu prevesti sa srpskog jezika

Pecina posla i na Vašem mejlu

Ostavite Vaš mejl ovde

Copyright © 2023 · Pecina posla · Sva prava zadržana