• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Pecina posla

  • Put putujem
  • Bakina varjača
  • Bindžujem ja bindžuješ ti
  • Između redova
    • Zdravlje
    • Muzika
    • Prelistavanje
    • Foto priča
  • Promo
  • Prijatelji bloga
    • Prijatelji sajta
  • O nama
    • O blogu
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti

Petovaradinska tvrđava-„Gibraltar“ na Dunavu

26/08/2020 Autor pecinaposla 2 Comments

Na kamenoj steni u podnožju Fruške Gore, na mestu današnje tvrđave od davnina su postojala vojna utvrđenja, a poslednja arheološka istraživanja ukazuju da je istorija ovog lokaliteta duga više od 200 hiljada godina.

Monumentalnost Tvrđave na steni i Dunav u podnožju doprineli su da mnogi Petrovaradinsku tvrđavu nazivaju „Gibraltar na Dunavu“. Po jednoj legendi ime Petrovaradin je dobijeno iz više reči – „Petra“ (na latinskom znači stena), „var“ (na mađarskom grad) i „din“ (na turskom vera), iz čega je izvedeno Petrovaradin – „grad na steni čvrst kao vera“.

Kelti su na ovom mestu boravili između 3. i 4. veka pre nove ere. U rimsko doba, u 1. veku nove ere, između Petrovaradina i današnje Sremske Kamenice postojalo je utvrđenje Cusum. U doba Vizantije na istom mestu postoja je tvrđava Petricon. U 8. veku današnji Petrovaradin je bio u frančkoj državi, a od 9. veka u sastavu srednjevekovne ugarske države, a Turci su tvrđavu zaposeli 1526. godine.

Tursko utvrđenje, nakon 160 godina, (1687) osvojili su Austrijanci i carski dvor procenjuje dugu borbu za prevlast u Podunavlju. Austrija 1692. godine započinje podizanje novog fortifikacijskog utvrđenja, koja predstavlja danas Petrovaradinsku tvrđavu. Gradnja tvrđave trajala je 88 godina, do 1780. Građena je u vreme vladavine austrijskih careva od Leopolda I do Josifa II, po sistemu građenja markiza Sebastijana Vobana, francuskog vojskovođe, arhitekte i pisca. Po ovom sistemu građene su mnoge tvrđave u Evropi, a Petrovaradinska je najveća. Ona se prostire na više od 110 hektara i naočuvanija je. Posebnost ovog sistema su visoki i strmi bedemi, grudobrani i duboki minirani šančevi, sve opasano vodenim šančevima i kanalima sa pokretnim mostovima, kontrolnim kapijama. Posebno je značajno podzemlje Tvrđave na četiri sprata, sa 16 kilometara hodnika i domorišta kao i veliki bunar, kao rezerva snabdevanja vodom u slučaju duže opsade tvrđave.  

Petrovaradin nije bio samo moćna tvrđava već i velika tamnica, u kojoj su bili zatočeni mnogi slavni ljudi. Karađorđe je posle sloma Prvog srpskog ustanka bio interniran u tvrđavi nekoliko meseci. Osim njega, u njoj je bio zatočen i jedan od prvih agitatora i nosilaca socijalističkih ideja Vasa Pelagić, kao i hrvatski književnik Antun Gustav Matoš uhapšen kao vojni dezerter.

Petrovaradinska trvrđava je sredinom 20. veka u potpunosti demilitarizovana, prograšena je istorijskim spomenikom, stavljena je pod zaštitu države i ustupljena za civilnu upotrebu. Na tvrđavi se nalaze Muzej i Arhiv Novog Sada, hoteli i restorani, ateljei i galerije likovnih umetnika, akademija umetnosti, astronomska opservatorija, planetarijum i mnogi drugi sadržaji.

Jedna od atrakcija ove tvrđave, a svakako i znak prepoznavanja je Toranj sa satom, koji dominira gornjim gradom.Toranj je izgrađen na mestu starijeg, porušenog sredinom 18. veka. Prečnik sata je preko dva metra. Brojčanik je postavljen na sve strane sveta, sati su ispisani rimskim brojevima, a kazaljke pokazuju: velika sate, a mala minute. Mehanizam sata se svakodnevno navija. Na vrhu Tornja su vetrokaz i kompas, koji umesto koplja na jarbolu ima srce… 😉

Izvor: Pecina posla /Visit Novi Sad / Serbia

Foto: Pecina posla

          

        

      

Kategorija: Put putujem
Ključne reči u članku: Arheologija, Dunav, Gibraltar, Istorija, Novi Sad, Petrovaradinska tvrđava, Potrovaradin, Toranj sa satom, Tvrđava

Reader Interactions

Trackbacks

  1. „Mali Beč“ u Banatu - Pecina posla says:
    19/10/2020 at 14:30

    […] Deo tog hornverka je i bastion Marije Terezije, pa neodoljivo podseća na Petrovaradinsku tvrđavu (https://pecinaposla.com/petovaradinska-tvrdava-gibraltar-na-dunavu/), ali u mnogo manjem izdanju. Danas je to pretvoreno u omiljeno mesto turista i meštana sa […]

    Reply
  2. Najlepše lokacije u bivšoj Jugoslaviji - Pecina posla says:
    28/07/2023 at 14:14

    […] Novi Sad, […]

    Reply

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Primary Sidebar

Postani prijatelj

Dragi prijatelji, blog „Pecina posla“ počeo je sa radom sredinom 2020. godine i do sada ste mogli da vidite da na njemu predstavljam stil života moje male porodice…

Da bih dalje nastavio da radim blog na još kvalitetniji način doprineće vaša podrška preko Patreona. Produži…

Facebook
Facebook
fb-share-icon
Twitter
Visit Us
Follow Me
Instagram

Pretraga sajta

Aktuelno

  • Uz njih smo odrastali: Da li se sećate ovih kultnih crtaća?
  • Posni kolač sa jabukama
  • Zašto je bolje jesti med nego šećer?
  • Projekat „Transilluminance“: Revolucionarni spoj zvuka i slike
  • Pljeskavice od tikvica
  • Jesen od 23. septembra
  • Reči koje se ne mogu prevesti sa srpskog jezika
  • Džem od šljiva sa čokoladom i rumom
  • Mondijal 78. inspiracija za pesmu Led Zeppelina
  • Ruža pogača
  • Singlom „Run“ bend „The Thunder Corpses“ najavljuje debi album
  • Šta znači simbol žabe na proizvodima?
  • Džem od šumskog voća i šljiva
  • Da li smemo da podgrevamo krompir, spanać i pečurke?
  • Najzanimljiviji filmovi od septembra na Netfliksu
  • Turski ćef
  • Najlepše balade svih vremena
  • Koje godine je nastala šopska salata?
  • Gradska meana: Mera dobrog ukusa u Vranju
  • Krit: Ostrvo sa ružičastim plažama na kom je rođen Zevs

Arhiva

Komentari

  • Uz njih smo odrastali: Da li se sećate ovih kultnih crtaća? - Pecina posla on „Šu, šu, šu, šuu.. pipl“: Da li se sećate Cipelića?
  • Uz njih smo odrastali: Da li se sećate ovih kultnih crtaća? - Pecina posla on Nove avanture „Porodice Kremenko“
  • Mitar A. on Reči koje se ne mogu prevesti sa srpskog jezika
  • Pavle Cosic Kornet on Reči koje se ne mogu prevesti sa srpskog jezika

Pecina posla i na Vašem mejlu

Ostavite Vaš mejl ovde

Copyright © 2023 · Pecina posla · Sva prava zadržana