• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Pecina posla

  • Put putujem
  • Bakina varjača
  • Bindžujem ja bindžuješ ti
  • Između redova
    • Zdravlje
    • Muzika
    • Prelistavanje
    • Foto priča
  • Promo
  • Prijatelji bloga
    • Prijatelji sajta
  • O nama
    • O blogu
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti

Kako je nastao termin „banana država“?

20/06/2023 Autor pecinaposla Leave a Comment

Sigurno ste makar jednom čuli da ljudi nezadovoljni stanjem u zemlji (bilo kojoj zemlji) za nju koriste termin „banana država“, čak i ako ta zemlja nema nikakve veze sa uzgojem ovog tropskog voća. Evo kako je termin zapravo nastao i šta označava… 😉

Da je „banana-država“ pogrdan naziv za politički nestabilne zemlje i da termin ima negativnu konotaciju, jasno vam je već i iz samom konteksta u kom se izraz upotrebljava. Ipak, priča o tome kako je on nastao, daleko je zanimljivija, piše Istorijski zabavnik.

Termin se prvobitno odnosio na države zavisne od poljoprivrednog izvoza samo jedne kulture u kojoj vlast drži korumpirana grupa političara ili vojna hunta pod uticajem stranih kompanija koje zapravo imaju moć.

Ovo je početkom 20. veka najviše važilo za srednjoameričke zemlje poput Hondurasa, Nikaragve ili Paname, koje su uzgajale i izvozile mahom banane, pa je tako i nastao izraz – „banana država“ ili „banana republika“.

Foto: Pixabay / Kolaž

U ovim zemljama političari i privreda decenijama su bili pod uticajem velikih američkih kompanija, čija je moć bila daleko veća nego politička moć vlade ili stanovništva. Vladale su velike socijalne razlike, infrastruktura je bila slaba, privreda primitivna, a ljudi uglavnom neobrazovani, jer se u školstvo nije ulagalo. Ovakve države oslanjale su se na spoljašnji kapital, a obično je vladala i velike inflacije.

Vilijam Sidni Porter (foto: Wikipedia)

Zanimljivo je da je izraz zapravo književni. Termin „banana republika“ verovatno je prvi upotrebio američki pisac Vilijam Sidni Porter (1862 – 1910) koji je pisao pod pseudonimom O. Henri. On je 1904. objavio roman „Kupus i kraljevi“ i pišući o fiktivnoj Republici Anhuriji, a verovatno aludirajući na Honduras, napisao: „U to vreme smo imali sporazum sa svakom stranom zemljom, osim Belgije, i te banana-republike, Anhurije“.

Pablo Neruda (foto: theparisreview.org)

Tokom godina, termin je prvo bio prihvaćen među drugim umetnicima, pa tek onda i u političkoj teoriji. Čileanski pesnik i Nobelovac Pablo Neruda (1904 – 1973) u knjizi „Opšta pesma“ („Canto general“) iz 1950. ima pesmu pod nazivom „La United Fruit Co“. U drugoj strofi kaže:

„Rezervisana za najsočnije,

Centralna obala moje zemlje,

Nežni pojas Amerike.

Preimenovala je svoje teritorije

U „banana državu“

I preko usnulih mrtvih,

Preko neumornih heroja

Koju su doneli velika dela,

Slobodu i zastave,

Napravila komičnu operu.“

Danas se izraz koristi da opiše države u kojima strane firme imaju značajan uticaj na donošenje odluka vlasti što dovodi do nastanka korupcije, kriminala, nepotizma… U ovakvim zemljama, bogati se šačica moćnika dok ostatak stanovništva živi teško. Vlast je nestabilna, a izbori obično sa sumnjivim rezultatima.

Interesantno je da, osim država u razvoju, termin koristi, najčešće žuta štampa, i u tradicionalno razvijenim demokratskim sistemima (poput Francuske, Švajcarske ili SAD) kako bi kritikovala neku, manje ili više, kontroverznu odluku vlasti, piše Istorijski zabavnik… 😉

Izvor: Pecina posla / CityMagazine

Foto: Shutterstock / prokopphoto

Kategorija: Foto prića
Ključne reči u članku: Banana, Banana država, Književnost, Nestabilna država, Nestabilno, Pogrdno

Reader Interactions

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Primary Sidebar

Postani prijatelj

Dragi prijatelji, blog „Pecina posla“ počeo je sa radom sredinom 2020. godine i do sada ste mogli da vidite da na njemu predstavljam stil života moje male porodice…

Da bih dalje nastavio da radim blog na još kvalitetniji način doprineće vaša podrška preko Patreona. Produži…

Pretraga sajta

Aktuelno

  • Placevi na Fruškoj gori sa pogled na Dunav – investirajte u mir i prirodu
  • Zašto je muškarcima sport toliko važan u životu?
  • Završeno majanje po Niš 1. marta: „Studentski edikt“ temelj bolje budućnosti Srbije
  • Vučić je gotov, a evo i zašto…
  • Šta ovog januara stiže na Max?
  • Balkanrock Sessions se vraća na vaše ekrane!
  • 6 nekonvencionalnih prazničnih filmova
  • Posna pita sa prazilukom i krompirom
  • Šta sve podrazumeva redovno održavanje radijatora?
  • Slatka pita sa makom
  • Potaž od šargarepe
  • Punjene lisnate loptice
  • Marmelada od dunja i jabuka
  • Netfliks: Najgledaniji naslovi u prvoj polovini 2024.
  • Tortiljice iz tiganja
  • Koje mesto je najboje za čuvanje limuna?
  • Septembar na Netfliksu: Spremite se za prijatna iznenađenja
  • Punjene lisnate loptice
  • Mlinci sa dimljenom piletinom
  • Saveti za najbolje životno osiguranje

Arhiva

Komentari

  • Zašto je muškarcima sport toliko važan u životu? - Pecina posla on Zanimljiva istorija zimskih sportova
  • Da li je mladima potrebno životno osiguranje? – SRB – info on Saveti za najbolje životno osiguranje
  • Prednosti ulaganja u životno osiguranje on Saveti za najbolje životno osiguranje
  • Džem od šumskog voća i šljiva - Pecina posla on Integralno univerzalno testo iz kućne pekarice

Pecina posla i na Vašem mejlu

Ostavite Vaš mejl ovde

Copyright © 2025 · Pecina posla · Sva prava zadržana