• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Pecina posla

  • Put putujem
  • Bakina varjača
  • Bindžujem ja bindžuješ ti
  • Između redova
    • Zdravlje
    • Muzika
    • Prelistavanje
    • Foto priča
  • Promo
  • Prijatelji bloga
    • Prijatelji sajta
  • O nama
    • O blogu
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti

Zanimljiva istorija zimskih sportova

18/02/2022 Autor pecinaposla 1 Comment

U drevnim vremenima, klizaljke su se pravile od životinjskih kosti koje bi ljudi vezali na obuću kako bi mogli da igraju na površini zaleđenog jezera, a skijanje je postalo opšte poznati pojam, nakon što je norveški avanturista prvi prešao Grenland. Od tada, do danas zimski sportovi su neosporno u velikoj meri i napredovali.

Olimpijske igre u Pekingu su pri kraju, a sportovi poput umetničkog klizanja, hokeja na ledu, karlinga i skijaškog trčanja bili su deo olimpijske istorije od kada su prve ZOI održane u Šamoniju, u Francuskoj, 1924. godine.

Međutim, poreklo mnogih sportova seže još dalje. Neki su evoluirali iz drevnih prilagođavanja surovim vremenskim prilikama. Tako su na primer, starosedeoci Severne Amerike koristili sanke za prenošenje hrane preko snega, a ostaci iz kamenog doba pokazuju da su ljudi na području današnje Norveške koristili skije tokom lova, piše Rejmond Flover u knjizi „Istorija skijanja i drugih zimskih sportova“, prenosi  Nacionalna Geografija.

Druge sportske discipline su noviji izumi koji su dramatično evoluirali u poslednjih nekoliko decenija.

Drevni izvori skijanja

Skijanje postoji još od rane civilizacije, o čemu svedoči 5.000 godina stara kamena rezbarija koja prikazuje muškarce na skijama koji love losove u Norveškoj, i otkriće skija koje datira iz 6.000. p.n.e. pronađeno u Visu, Rusija. Postoji nesuglasica u svetu istorije o tome gde je tačno skijanje počelo, neki tvrde da je na Altaju, a drugi da je u Kini 8.000 godina pre nove ere.

Savremeno skijanje, međutim, može se pratiti od Skandinavaca, koji su prvenstveno koristili skije kao sredstvo putovanja. Nordijski mitovi su čak prikazivali Ula, zimskog boga, na skijama sa zakrivljenim vrhovima i uključivali druge legende o herojima i boginjama koje skijaju niz planine.

Neka od prvih zvaničnih takmičenja počela su oko 1850. godine u Norveškoj, a prva zabeležena trka u Švedskoj održana je nedaleko od Stokholma 1879. godine. Drugi naučnici kažu da je skijanje postalo poznata reč nakon objavljivanja popularne knjige koja nudi uzbudljiv prikaz putovanja norveškog istraživača Fritjofa Nansena na skijama preko Grenlanda 1888. godine.

Ovaj sport se proširio na švajcarske Alpe, gde su u njemu uživali uglavnom britanski turisti, pre nego što su se klubovi pojavili širom sveta krajem 19. i početkom 20. veka.

Popularnost skijanja eksplodiralo je posle Drugog svetskog rata.

Kako se sankanje razvilo u Švajcarskoj

Zapisi pokazuju da su prvi narodi Kanade koristili male sanke za prevoz svojih stvari i hrane između kampova, piše Flover. Moderne trke u sankanju potiču iz 1800-ih godina, iz Alpa, gde bi se britanski turisti takmičili koristeći drvene sanke, koje je lokalnom stanovništvu služilo kao prevozno sredstvo.

Gde god su počele, trke sankanja su brzo postale popularne, što se kasnije razvilo u bob sankanje.

Foto: Pixabay/Ilustracija

Snoubord kao zabava za decu

Snoubord je navodno izmislio jedan otac u svom dvorištu kako bi time zabavio svoju decu. Godine 1965. Šerman Popen iz Mičigena je tražio nešto što bi njegova deca mogla da koriste kao sanke. Povezao je dve skije – praveći igračku za koju je njegova žena predložila da nazove „Snurfer“ zbog načina na koji je simulirala surfovanje po snegu.

Popen je predstavio svoj Snurfer kompanijama za sportsku opremu i, manje od godinu dana nakon što je prvi put spojio te skije zajedno, nova sportska sprava je postala pravi hit.

Do 1985. godine, snurfing je izašao iz mode jer je proizvodnja originalni Snurfera napustila tržište, ali se „snoubord“, kopija snurfera koja nije mogla da koristi isto ime zbog žiga, postao je sve popularniji.

Kako je klizanje postalo zabava

Umetničko klizanje, brzo klizanje i hokej na ledu, sportske su discipline koje potiču iz drevnog običaja vezivanja kostiju oko obuća, kako bi se lakše prelazilo preko leda.

Moderno klizanje je verovatno počelo u Holandiji, gde se smatralo nacionalnom razonodom početkom 17. veka, kada su aristokrate klizale po zaleđenim kanalima iz zabave.

Evropska elita je preuzela ovaj sport od Holandije, koji je osvojio i Britance. Kada se Temza zaledila 1683. godine, klizanje je bilo među mnogim zabavama na čuvenom zimskom sajmu u Londonu, kome je prisustvovao kralj Čarls II.

Krajem 18. veka, američki baletski igrač Džekson Hejns transformisao je sport u ono što je danas poznato kao umetničko klizanje uvodeći elemente baleta na led.

Brzo klizanje je postojalo još kada su se Holanđani usuđivali da se trkaju na klizaljkama, ali hokej se razvio u Kanadi u 19. veku kao ledena verzija hokeja na travi… 🙂

Izvor: National Geographic

Foto: ASSOCIATED PRESS

Kategorija: Prelistavanje
Ključne reči u članku: Istorija, Klizanje, Sankanje, Skijanje, Snoubord, Zanimljivo, Zima, Zimski sportovi

Reader Interactions

Trackbacks

  1. Zašto je muškarcima sport toliko važan u životu? - Pecina posla says:
    18/03/2025 at 12:56

    […] stav može da se oseti na sportskim terenima širom sveta i danas, i kod letnjih i kod zimskih sportova, i upravo je to razlog zbog kog savremeni muškarci prate sportske aktivnosti sa tolikom pažnjom i […]

    Reply

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Primary Sidebar

Postani prijatelj

Dragi prijatelji, blog „Pecina posla“ počeo je sa radom sredinom 2020. godine i do sada ste mogli da vidite da na njemu predstavljam stil života moje male porodice…

Da bih dalje nastavio da radim blog na još kvalitetniji način doprineće vaša podrška preko Patreona. Produži…

Pretraga sajta

Aktuelno

  • Placevi na Fruškoj gori sa pogled na Dunav – investirajte u mir i prirodu
  • Zašto je muškarcima sport toliko važan u životu?
  • Završeno majanje po Niš 1. marta: „Studentski edikt“ temelj bolje budućnosti Srbije
  • Vučić je gotov, a evo i zašto…
  • Šta ovog januara stiže na Max?
  • Balkanrock Sessions se vraća na vaše ekrane!
  • 6 nekonvencionalnih prazničnih filmova
  • Posna pita sa prazilukom i krompirom
  • Šta sve podrazumeva redovno održavanje radijatora?
  • Slatka pita sa makom
  • Potaž od šargarepe
  • Punjene lisnate loptice
  • Marmelada od dunja i jabuka
  • Netfliks: Najgledaniji naslovi u prvoj polovini 2024.
  • Tortiljice iz tiganja
  • Koje mesto je najboje za čuvanje limuna?
  • Septembar na Netfliksu: Spremite se za prijatna iznenađenja
  • Punjene lisnate loptice
  • Mlinci sa dimljenom piletinom
  • Saveti za najbolje životno osiguranje

Arhiva

Komentari

  • Zašto je muškarcima sport toliko važan u životu? - Pecina posla on Zanimljiva istorija zimskih sportova
  • Da li je mladima potrebno životno osiguranje? – SRB – info on Saveti za najbolje životno osiguranje
  • Prednosti ulaganja u životno osiguranje on Saveti za najbolje životno osiguranje
  • Džem od šumskog voća i šljiva - Pecina posla on Integralno univerzalno testo iz kućne pekarice

Pecina posla i na Vašem mejlu

Ostavite Vaš mejl ovde

Copyright © 2025 · Pecina posla · Sva prava zadržana