Manastir Đurđevi stupovi, još jedan od bisera srpske srednjevekovne države na listi svetske baštine UNESCO, izgrađen je na brdu iznad današnjeg Novog Pazara, u Starom Rasu. To je jedan od najstarijih srpskih manastira, koji je u slavu Svetog Đorđa, podigao veliki župan Stefan Nemanja pred kraj 12. veka. Zanimljivo je istaći da su Đurđevi stupovi bili kraljevski manastir u 13. veku.
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/02-4-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/03-3-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/04-4-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/05-2-666x1024.jpg)
U ukupnom nasleđu srpske srednjovekovne umetnosti ne postoji građevina, koja bi se mogla uporediti sa zavetnom Nemanjinom crkvom u Rasu. Posvećena Svetom Đorđu ova romanička relikvijar-crkva, tananih dimenzija, ali impresivne siluete, koja se uzdiže na neobično visokoj lokaciji, pravi je dragulj stilskog „zagrljaja“ istoka i zapada u srpskoj umetnosti srednjeg veka. Nijedna druga građevina kod Srba nije podignuta na takvoj visini da dominira ukupnim predelom, kao da je njen graditelj i istaknutim mestom na kome je sagradio hram, ali i parom visokih kula (stupova, kako su u srednjem veku nazivane kule) kvadratnog preseka, koje se nalaze sa obe strane glavnog portala, hteo da dodirne nebo.
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/06-3-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/07-2-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/08-2-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/09-3-683x1024.jpg)
Po pisanju njegovog biografa i sina Stefana Prvovenčanog, manastir je nastao tako što se Nemanja, dok je bio u jednoj pećini, zavetovao da će izgraditi verski objekat posvećen Svetom Đorđu. Đurđevi stupovi postoje već više od 830 godina, manastir je karakterstičan po svom položaju, a na glavnom ulazu u crkvu sa zapadne strane nalaze se kule-stupovi po kojima je ceo manastirski kompleks i dobio ime. Stupovi su izgrađeni stilom koji predstavlja sintezu dva graditeljska koncepta srednjeg veka – vizantijske arhitekture na Istoku i romanske arhitekture na Zapadu.
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/10-2-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/11-1-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/12-2-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/13-2-1024x683.jpg)
Crkva Svetog Đorđa ima važno mesto u formiranju ove arhitekture, poznate pod nazivom Raška škola, kao građevina kojom započinje ova stvaralačka epoha u arhitekturi srednjovekovne Srbije. Fasada je u potpunosti izrađena u romanskom stilu sa naizmeničnim redovima svetlog i tamnog kamena, dok unutrašnjost crkve odiše vizantijskim stilom.
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/14-2-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/15-2-683x1024.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/16-2-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/18-2-1024x683.jpg)
Crkva je bila živopisana veličanstvenim freskama, od kojih je većina njih uništena tokom vekova. Delimično su očuvane kompozicije Jevanđelist Luka, Prorok Danilo, Scene iz života Svetog Georgija, kao i portreti ktitora. Deo očuvanih fresaka prenesen je iz manastira u Narodni muzej u Beogradu.
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/19-2-683x1024.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/21-2-683x1024.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/23-2-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/24-2-1024x683.jpg)
Drugi ktitor ovog manastira bio je srpski kralj Dragutin, koji je dogradio manastirsku crkvu i po svojoj želji tu bio i sahranjen. Đurđevi stupovi su zapusteli 1689. godine, nakon Austro-turskog rata, kada je poslednjih 16 monaha koji su činili bratstvo, napustilo manastir i pred Turcima pobeglo na sever. Tokom naredna dva veka manastir je postao ruševina, više puta razarana i pet puta paljena.
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/25-2-683x1024.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/26-1-683x1024.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/27-1-1024x683.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/29-1-1024x683.jpg)
Od prvobitnog živopisa u crkvi je ostalo veoma malo tragova, ali se o njemu zna zahvaljujući starim fotografijama koje su nastale između dva svetska rata. Posle Drugog svetskog rata, jedan deo dekoracije i fresaka manastira Đurđevi stupovi skinut je sa zidova i prenet u Narodni muzej u Beogradu.
Manastirski konak je izgrađen 2002. godine, što je bio ključni momenat za obnovu manastira, jer je omogućio da se ovo mesto obnovi i u liturgijskom smislu i da se nakon više od tri veka u njemu opet nađu monasi. Ispred manastira je sagrađen muzej koji služi za zaštitu i izlaganje najznačajnijih fragmenata iz crkve i drugih građevina. Neki od njih složeni su u celinu i rekonstruisani…
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/28-1-683x1024.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/30-1-683x1024.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/31-2-683x1024.jpg)
![](https://pecinaposla.com/wp-content/uploads/2020/10/33-2-683x1024.jpg)
Izvori: Pecina posla / Serbia / Artis center
Foto: Pecina posla
Leave a Reply