• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Pecina posla

  • Put putujem
  • Bakina varjača
  • Bindžujem ja bindžuješ ti
  • Između redova
    • Zdravlje
    • Muzika
    • Prelistavanje
    • Foto priča
  • Promo
  • Prijatelji bloga
    • Prijatelji sajta
  • O nama
    • O blogu
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti

Juvelirnica istorije i rasadnik pravoslavlja

28/11/2022 Autor pecinaposla 1 Comment

Patrijaršijski dvor (poznat i pod imenom Ilion) je jedan od simbola Sremskih Karlovaca, a svakako i jedna od znamenitosti koju ne smete da zaobiđete tokom vaše posete. Nalazi se, baš kao i većina istaknutih znamenitosti, u starom jezgru grada, na istočnij strani trga.

Dvor je građen u maniru baroka sa značajnim oblikovnim uticajima rane renesanse, po projektu arhitekte Vladimira Nikolića (1857-1922). U ovoj monumentalnoj zgradi iz XIX veka danas funkcioniše muzej Srpske pravoslavne crkve, ali zgrada služi i kao letnja rezidencija srpskog patrijarha.

Ovaj dvor izgrađen je između 1892. i 1895. godine i predstavlja važno sedište eparhije Srpske pravoslavne crkve, a istovremeno je i dom vladike. Sama građevina primer je prvoklasne arhitekture tipične za ove krajeve Srbije. Slobodno se može reći da je Patrijaršijski dvor čuvar srpske kulture i istorije, kako se u okviru njega nalazi i Riznica sa stalnom postavkom.

Patrijaršijski dvor sagrađen je na mestu Pašinog konaka, dotadašnjeg sedišta Srpske pravloslavne crkve. Zgrada ima osnovu ćiriličnog slova „Š“ i građena je u kombinaciji baroknog i pseudorenesansnog stila. Na glavnoj fasadi istureni su bočni rizaliti naglašeni u visini prvog sprata pilastrima koji se u visini atike završavaju trougaonim timpanonima, dok je središnji rizalit naglašen sa tri prozora, terasom i ulazom ispred koga je stepenište. Iznad ulaza, na spratu se nalazi dvorska kapela, pokrivena poluloptastom kupolom sa lanternom na vrhu. Kapelu je oslikao Uroš Predić, a na krovu zdanja nalazi  se osmatračnica.

Bogata riznica Srpske pravoslavne crkve

Veoma važan deo Patrijaršije jeste Riznica – muzej Srpske pravoslavne crkve, gde su smeštene ikone, portreti mitropolita i drugih crkvenih velikodostojnika, brojni umetnički materijal, biblioteka retkih i vrednih rukopisa, i stare štampane knjige. Sedište Srpske pravoslavne crkve je 1920. godine premešteno u Beograd, pa je danas Patrijaršija sedište episkopa sremskog, a ima i  status letnje rezidencije srpskog patrijarha.

Tokom posete možete videti portrete episkopa i mitropolita, značajne ikone i ikonostase iz manastira Staro i Novo Hopovo, rukopise koji datiraju još iz 15. veka, ogrtač kojim je hirotonisan Sveti Petar Cetinjski, kaoi autentične i retke tapete od jagnjeće kože. Ne propustite priliku da nakon razglednaja eksponata odmor potražite u beskprekorno uređenoj „Dvorskoj bašti“.

U Patrijaršijskom dvoru čuva se izuzetno vredno bogatstvo naše kulture. Najstarija knjiga iz 15. veka, čuvaju i felon u kojem je hirotonisan Sveti Petar Cetinjski. Čak i ako ne znate da su u njemu, u poslednjoj deceniji 19. i prve tri decenije 20. veka, stolovali srpski patrijarsi, zdanje Patrijaršijskog dvora u Sremskim Karlovcima će vas nesvakidašnjim spojem elegancije i monumentalnosti opčiniti na prvi pogled. Ipak, tek kada krenete kroz njegove raskošne odaje, shvatićete kakvo bogatstvo i kakav uzvišeni trag srpskog trajanja ono čuva.

Tu su i ikone Svete Trojice i Strašnog suda oslikane u 15. veku u Crkvi Presvete Bogorodice u Drnišu, u isto vreme nastalog Hrista u grobu iz zavetne crkve Svetog kneza Lazara u Dalmatinskom Kosovu, pozlaćeni ikonostas Hrama Svetog oca Nikolaja s početka 18. stoleća, brižljivo restaurirani ostaci nekada raskošnih ikonostasa Starog i Novog Hopova, koje su oskrnavili u Drugom svetskom ratu Pavelićeve ustaše, a potom jednako razvereni sremački partizani…

Nemoguće je sve nabrojati, a mora se svakako izdvojiti zlatotkani felon ili ogrtač sa njegovim inicijalima u kojem je Sveti Petar Cetinjski 1784. hirotonisan baš u Karlovcima, u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla. Kao i ova dva felona koja je karlovačkoj Gornjoj crkvi darovala plemenita kneginja LJubica Obrenović koja počiva u Krušedolu, carskoj lavri naše svete Fruške gore.

U karlovačkoj riznici je više nego impresivna i kompozicija čuvenog ikonopisca Mojsija Subotića „Povorka svetih Srba“, oslikana s početka 18. veka u pravoslavnoj crkvi u Velikim Bastajama, u zapadnoj Slavoniji. Iz nje vas, kao da su živi, gledaju Simeon Mirotočivi i sin mu Sava, kraljevi Milutin i Stefan Dečanski, carevi Uroš i Lazar, despoti Stefan, Maksim i Jovan Branković, prepodobna mati Angelina…

Bogoslovija u sremskom gradiću

Od osnivanja 1794. Bogoslovija je školovala sveštenstvo u nizu od 76 godina, a zatim je ugašena. Ponovo je zaživela 1875. godine. Zabeleženo je da je najveći uzlet ostvarila u drugoj polovini 19. veka pod upravom rektora Ilariona Ruvarca. U to vreme Jovan Živković bio je jedan od uvaženih profesora. Uoči Prvog svetskog rata 1914. godine ugarske vlasti ukinule su školu. Posle rata bogoslovija se, kao i patrijaršijski presto, seli u Beograd, gde kasnije prerasta u Bogoslovski fakultet. Godine 1964. godine ponovo se osniva bogoslovija u Karlovcima i uzima ime Svetog Arsenija Sremca.

Bogoslovija Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima predstavlja jednu od najstarijih i najvažnijih obrazovnih ustanova kod Srba. Ova škola jedna je od sedam bogoslovija Srpske pravoslavne crkve smeštene u četiri države. U ovoj školi đaci se obrazuju i vaspitavaju u duhu sveštenog predanja za služenje Crkvi, kao i za nastavak školovanja na teološkim fakultetima i duhovnim akademijama.

Školovanje u Bogosloviji traje 5 godina, a za to vreme učenici su smešteni u internatu. Bogoslovija je bila izvor čuvenog karlovačkog pojanja, koje je decenijama u crkvenoj muzici Kornelija Stankovića koji je karlovačko pojanje prvi pretočio u note i tako ga sačuvao za nove generacije.

Otvorena Spomen-soba  

Povodom 227. godišnjice Karlovačke bogoslovije, Pokrajinska vlada je učestvovala u obnovi Spomen-sobe i rekonstrukciji krova ovog zdanja i to 2021. godine. Reč je o riznici u kojoj su sabrana dokumenta i drugi predmeti koji svedoče o dugoj i bogatoj istoriji obrazovanja sveštenika u Sremskim Karlovcima i o ljudima koji su tu istoriju stvarali.

Značaj Bogoslovije za našu crkvu, ali i za ceo naš narod je ogroman, jer su  hiljade sveštenika koji su sedeli u skamijama ove škole i koji su iz nje odlazili u sve krajeve gde je živeo naš narod, bili čuvari naše vere i nacionalnog identiteta. Na vekovnoj mapi našeg trajanja Sremski Karlovci su jedno od najsvetlijih središta srpske duhovnosti i baš ovde pre 230 godina osnovana je Bogoslovija, najstarija škola za obrazovanje sveštenika pravoslavne vere. Bilo je to u burnom vremenu u Ugarskoj u kojem su Srbi severno od Save i Dunava morali grčevito da brane ono što im je najsvetije – pravo na ime svoje nacije, jezik i veru. Od tada do danas, uprkos trnovitom istorijskom putu, sremskokarlovačka Bogoslovija odnegovala je oko četiri hiljade sveštenoslužitelja Srpske pravoslavne crkve i njenog naroda.

Osnovatelj prve srpske pravoslavne bogoslovije bio je jedan od najmudrijih prečanskih Srba, mitropolit Stefan Stratimirović (1757 – 1836) koji je tri godine pre bogoslovske škole utemeljio i najstariju gimnazijsku školu u Srba – Karlovačku gimnaziju.

Zadatak Srpske pravoslavne bogoslovije „Sveti Arsenije Sremac“ je da na temeljima tradicije naše bogoslovije vaspitavamo dobre ljude i buduće erudite čija uloga neće biti samo da obavljaju sveštene radnje nego da imaju i određenu ulogu promovitelja kulture, istorije i duhovnosti našeg naroda – naglašava rektor Milanović, i sam nekadašnji đak ove Bogoslovije, zatim student Bogoslovskog fakulteta u Beogradu i postdiplomac u Parizu.

Maturanti Bogoslovije su poliglote sa kvalitetnim znanjem latinskog, grčkog, staroslovenskog, ruskog, engleskog i, naravno, srpskog jezika. Izuzetni su poznavaoci nacionalne,opšte, biblijske kao i istorije hrišćanske crkve. Imaju i zavidno znanje iz pedagogije i psihologije i logike. Informatiku izučavaju dve godine, a u vannastavnim aktivnostima upražnjavaju duborez, veb dizajn i pčelarstvo.  

Ako želite da obiđete ova dva divna objekta u Sremskim Karlovcima moja preporuka je da pre dolaska u ovaj sremski gradić kontaktirate Turističku organizaciju i obezbedite vodiča. Tako će vam obilazak biti zanimljiviji… 😉

Izvor: Pecina posla / Turistički klub / Novosti.rs

Foto: Pecina posla  

Kategorija: Put putujem
Ključne reči u članku: Bogoslovija, Duhovnost, Istorija, Patrijaršijski dvor, Pravoslavlje, Riznica, Sremski Karlovci, Tradicija, Vojvodina

Reader Interactions

Trackbacks

  1. Kakva je uloga sfingi ispred karlovačke Bogoslovije? - Pecina posla says:
    09/12/2022 at 14:16

    […] je da se ispred zgrade pravoslavne Bogoslovije u Sremskim Karlovcima, o kojoj sam već pisao, na samom ulazu u zgradu stoje dve sfinge očigledno […]

    Reply

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Primary Sidebar

Postani prijatelj

Dragi prijatelji, blog „Pecina posla“ počeo je sa radom sredinom 2020. godine i do sada ste mogli da vidite da na njemu predstavljam stil života moje male porodice…

Da bih dalje nastavio da radim blog na još kvalitetniji način doprineće vaša podrška preko Patreona. Produži…

Pretraga sajta

Aktuelno

  • Placevi na Fruškoj gori sa pogled na Dunav – investirajte u mir i prirodu
  • Zašto je muškarcima sport toliko važan u životu?
  • Završeno majanje po Niš 1. marta: „Studentski edikt“ temelj bolje budućnosti Srbije
  • Vučić je gotov, a evo i zašto…
  • Šta ovog januara stiže na Max?
  • Balkanrock Sessions se vraća na vaše ekrane!
  • 6 nekonvencionalnih prazničnih filmova
  • Posna pita sa prazilukom i krompirom
  • Šta sve podrazumeva redovno održavanje radijatora?
  • Slatka pita sa makom
  • Potaž od šargarepe
  • Punjene lisnate loptice
  • Marmelada od dunja i jabuka
  • Netfliks: Najgledaniji naslovi u prvoj polovini 2024.
  • Tortiljice iz tiganja
  • Koje mesto je najboje za čuvanje limuna?
  • Septembar na Netfliksu: Spremite se za prijatna iznenađenja
  • Punjene lisnate loptice
  • Mlinci sa dimljenom piletinom
  • Saveti za najbolje životno osiguranje

Arhiva

Komentari

  • Zašto je muškarcima sport toliko važan u životu? - Pecina posla on Zanimljiva istorija zimskih sportova
  • Da li je mladima potrebno životno osiguranje? – SRB – info on Saveti za najbolje životno osiguranje
  • Prednosti ulaganja u životno osiguranje on Saveti za najbolje životno osiguranje
  • Džem od šumskog voća i šljiva - Pecina posla on Integralno univerzalno testo iz kućne pekarice

Pecina posla i na Vašem mejlu

Ostavite Vaš mejl ovde

Copyright © 2025 · Pecina posla · Sva prava zadržana