• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Pecina posla

  • Put putujem
  • Bakina varjača
  • Bindžujem ja bindžuješ ti
  • Između redova
    • Zdravlje
    • Muzika
    • Prelistavanje
    • Foto priča
  • Promo
  • Prijatelji bloga
    • Prijatelji sajta
  • O nama
    • O blogu
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti

Egzotika „Dvorske bašte“: Prelepi karlovački spomenik prirode

20/11/2022 Autor pecinaposla Leave a Comment

Kompleks „Dvorska bašta“ nalazi se u gradu, 500 metara od centra Sremskih Karlovaca. Ona je delo patrijarha Rajačića i predstavlja jedinstvenu prirodnu učionicu na Balkanu. Učeni Srbi iz celog sveta donosili su u ovaj park retko drveće i drugo bilje. Bašta se nekada koristila kao učionica u prirodi karlovačkih gimnazijalaca i bogoslova, a tako je i danas. Prostire se na dva nivoa-u gornjem delu su sportsko-rekreatvni sadržaji, a u donjem šetališta.

Ovo je zanimljiva priča, praćena bogatom galerijom fotografija, o tome kako je ovaj prelepi park prirode nastao i šta predstavlja danas… 😉

U prvoj polovini 19. veka na imanju koje se nalazi u posedu Karlovačke Mitropolije, nastala je „Dvorska bašta“. Površina parka iznosi tačno 7 hektara 28 ari i 91 kvadratni metar. Od toga je 38% površine je pod drugim, a 62% pod trećim stepenom zaštite. Samo se stan lociran na jednoj parceli nalazi u privatnom vlasništvu, dok je većinski nosilac prava, kada se o nepokretnostima radi, Patrijaršija Srpske Pravoslavne crkve. Ostale parcele su u vlasništvu države.

Najčešći predstavnici dendroflore jesu lišćari, kojih na pomenutom prostoru ima 94, dok su četinari prisutni u znatno manjem broju – 21. Predstavnici lišćara najčešće su srebrna lipa, trnovac, crni jasen, klen, dudovac, kiselo drvo i sofora, a takođe su prisutni i mečija leska, srebrna lipa i pterokarija. Glavni predstavnik četinara je crni bor, a pored njega smrča, tisa, beli bor i tuja su vrste koje se, takođe, nalaze u parku. Žbunaste vrste prisutne u manjem broju u vidu kleke, magnolije, mahonija, hibiskusa, obične leske, kaline, jorgovana, biserka, crne zove i drugih. Tlo na pojedinim mestima pokriva bršljan, a ima i puzavica.

„Dvorska bašta“ se zajedno sa zdanjima iz starog jezgra Sremskih Karlovaca ubraja u njegovo kulturno-istorijsko nasleđe, kao objekat pejzažne arhitekture i zabeležena je kao najvrednija parkovska površina Sremskih Karlovaca, čime je i opravdano stavljena pod zaštitu države kao Spomenik prirode botaničkog tipa. Iako se u parku nalazi nekoliko objekata, izgradnja novih nije dozvoljena; moguće je samo rekontruistati već izgrađene, a za bilo koje radove u granicama spomenika prirode, kao i u njegovoj neposrednoj okolini, određeni su uslovi zaštite prirode koji se moraju ispuniti. Usled nedovoljne brige, antropogeni faktor je kriv za smanjenje raznovrsnosti dendroflore, takođe i za izgradnju sportskog centara na račun zelenila, ali može se konstatovati da je „Dvorska bašta“ stvorena 1844. godine i danas je relativno dobro očuvana uprkos nepoštovanju pojedinih mera nege i zaštite.

U ovom Spomeniku prirode u Sremskim Karlovcima kao najdekorativnija stabla četinarskih vrsta ističu se beli, crni i vajmutov bor, a krasi ga i džinovska tuja. Među najdekorativnijim stablima četinarskih vrsta ističu se stablo belog bora, zatim crni bor, vajmutov bor, kao i džinovska tuja u blizini fontane. Na prostoru nekadašnjeg rasadnika, zaostala su stabla ginka i paulovnije.

Ovu divnu veliku baštu otmenog imena „Dvorska“, koja je divan park, morate posetiti. Lepo izgleda je u toku cele godine, a posebno je prijatna za oko kada je prošaraju jesenje boje. U ovom prirodnom spomeniku, smeštenom u podnožju Fruške gore, možete uživati, šetati, sedeti i za sve to vreme disati punim plućima… 😉

Izvor: Pecina posla /  Vojvodina Travel

Foto: Pecina posla

Kategorija: Put putujem
Ključne reči u članku: Dvorska bašta, Fruška Gora, Lepo, Park, priroda, Spomein prirode, Sremski Karlovci

Reader Interactions

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Primary Sidebar

Postani prijatelj

Dragi prijatelji, blog „Pecina posla“ počeo je sa radom sredinom 2020. godine i do sada ste mogli da vidite da na njemu predstavljam stil života moje male porodice…

Da bih dalje nastavio da radim blog na još kvalitetniji način doprineće vaša podrška preko Patreona. Produži…

Facebook
Facebook
fb-share-icon
Twitter
Visit Us
Follow Me
Instagram

Pretraga sajta

Aktuelno

  • Od trilera do dolumentarca: Ugrejte se ovih hladnih dana uz hit filmove
  • Mafini sa čokoladom
  • Verski objekti: Temišvar iz drugog ugla
  • Zanimljiva strana Temišvara
  • Temišvar: Prelepi trgovi u „gradu cveća“ (FOTO)
  • Kritičari odabrali najbolje filmove 80-ih
  • Koje značenje imaju ukrasi na slavskom kolaču?
  • Gužvara sa prazilukom
  • Posna predjela: Jednostavni recepti kojima ćete oduševiti goste
  • Živka Matić: Tužna životna priča popularne glumice
  • Vredi li posetiti Divčibare leti?
  • Brzi sutlijaš kolač
  • Ovo su najveći promašaji u istoriji filma
  • Posna savijača sa prazilukom
  • HBO Max: Zanimljiv repertoar i u novembru
  • Slana štrudla sa piletinom
  • Premijera domaće serije na HBO Max: Majićeva „Deca zla“ od 2. novembra
  • Noviteti na Netfliksu: Lista premijera u novembru
  • Da li šećer može da se pokvari?
  • Netfliks priprema projekat o dinastiji Kenedi

Arhiva

Komentari

  • Od trilera do dolumentarca: Ugrejte se ovih hladnih dana uz hit filmove - Pecina posla on Filmski kritičari izabrali: Najbolji filmovi Martina Skorsezea
  • Zanimljiva strana Temišvara - Pecina posla on Temišvar: Prelepi trgovi u „gradu cveća“ (FOTO)
  • Zanimljiva strana Temišvara - Pecina posla on Gde je rođen Tarzan?
  • Zanimljiva strana Temišvara - Pecina posla on „Mali Beč“ u Banatu

Pecina posla i na Vašem mejlu

Ostavite Vaš mejl ovde

Copyright © 2023 · Pecina posla · Sva prava zadržana