• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Pecina posla

  • Put putujem
  • Bakina varjača
  • Bindžujem ja bindžuješ ti
  • Između redova
    • Zdravlje
    • Muzika
    • Prelistavanje
    • Foto priča
  • Promo
  • Prijatelji bloga
    • Prijatelji sajta
  • O nama
    • O blogu
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti

Svedok burne istorije

13/08/2020 Autor pecinaposla 1 Comment

Putujući po Srbiji stigli smo i do Niša, trećeg grada po veličini u Srbiji, posle Beograda i Novog Sada. Ovaj kulturni, privredni, administrativni, poslovni i univerzitetski centar jugoistočne Srbije smešten je na obali reke Nišave. U ovom gradu, bogate istorije, možete puno toga videti i naučiti, a za ovaj put odabrali smo da vas provedemo Niškom tvrđavom, koja je jedno od najlepših i najočuvanjih zdanja turske vojne arhitekture na srednjem Balkanu, a tu možete videti brojne ostatke burne istorije.

Niška tvrđava je izgrađena na prostoru većem od 22 hektara, nalazi se u centru grada i smeštena je na obali reke Nišave. Rimljani, Vizantinci, Sloveni, Bugari i Srbi rušili su je i obnavljali više puta, a svoj konačni izgled dobila je 1723. godine, kada su je podigli Turci na kraju svoje vladavine ovim prostorima. Za njenu izgradnju angažovano je preko 40 kamenorezaca iz Carigrada i oko 400 zidara iz Niša i okoline. Kamen je donošen iz obližnjih sela, a pred kraj izgradnje, budući da se sa izgradnjom žurilo kako bi se što pre obezbedio ovaj važan strateški položaj, kao dodatni građevinski materijal korišćeno je i sve ostalo što je nađeno u Tvrđavi: nadgrobni spomenici, stubovi i brojni arhitektonski delovi rimskog i vizantijskog utvrđenja.

Jedan od najstarijih ostataka je zbirka nadgrobnih spomenika, Lapidarijum, iz perioda od I do IV veka. Antička ulica u blizini Lapidarijuma, kao i ostaci rimskih termi levo od ulaznog platoa i ranovizantijske ulice u Tvrđavi, pored Bali-begove džamije, koje potiču iz perioda vladavine Rimljana i vizantijske obnove grada od V do VI veka. Hamam, predivno tursko kupatilo, predstavlja najstariji sačuvan objekat iz perioda turske vladavine na prostoru Niša i jedan je od retkih, u potpunosti očuvanih objekata ovog tipa. Voda je do hamama stizala iz Nišave uz pomoć drvenog vitla, a zatim je glinenim cevima dovođena do rezervoara u hamamu gde je zanimljivo reći filtrirana i jednim delom zagrevana.

Hodajući dalje kroz Nišku tvrđavu naići ćete i na Arsenal, skladište oružja i municije koje se nalazi desno od ulaza kod Stambol kapije, korišćeno je, osim za skladištenje, i za popravku i izradu vojnih materijala. Bali begova džamija, nalazi se u centralnom delu Tvrđave, sa desne strane glavne staze koja vodi od ulaza. Danas se prostor džamije koristi kao umetnička galerija „Salon 77“. U Tvrđavi je sačuvano i pet barutana, vojnih objekata predviđenih za smeštaj baruta i municije. 

Spomenik knezu Milanu Obrenoviću i oslobodiocima Niša (1878. godine), nalazi se na levoj strani od glavne ulazne staze, na prostoru omeđenom stubovima povezanim lancima. Ovaj spomenik u obliku puščanog metka izradio je italijanski majstor Vićenco Kaliterna, inače autor i čuvene niške Čairske česme iz 1902. godine. Zgrada zatvora, hapsana, sačuvana je u istočnom delu Tvrđave u kojem su bile smeštene administrativne i vojne zgrade.

U severozapadnom delu Tvrđave smeštena je zgrada Istorijskog arhiva, jedini je vojni objekat izgrađen u Tvrđavi nakon oslobođenja od Turaka 1890. godine. Ova zgrada je u toku istorije menjala svoju namenu, a od 1959. godine proglašena je spomenikom kulture i koristi se kao Istorijski arhiv, koji je odmah iza Beogradskog arhiva po veličini i bogatstvu istorijske građe koju čuva.

Tekst i foto: Pecina posla

Kategorija: Put putujem
Ključne reči u članku: Niš, Niška tvrđava, Srbija, Stari Rim, Turska

Reader Interactions

Trackbacks

  1. Niška tvrđava: Svetski poznata atrakcija - Pecina posla says:
    16/11/2020 at 16:09

    […] tome leži cela magija. Kada se okružite starim zidinama Niške tvrđave (o čemu sam već pisao: https://pecinaposla.com/niska-tvrdava-svedok-burne-istorije-foto/), mašta se budi, slike starih vremena prolaze pred očima, a priče same […]

    Reply

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Primary Sidebar

Postani prijatelj

Dragi prijatelji, blog „Pecina posla“ počeo je sa radom sredinom 2020. godine i do sada ste mogli da vidite da na njemu predstavljam stil života moje male porodice…

Da bih dalje nastavio da radim blog na još kvalitetniji način doprineće vaša podrška preko Patreona. Produži…

Facebook
Facebook
fb-share-icon
Twitter
Visit Us
Follow Me
Instagram

Pretraga sajta

Aktuelno

  • Uz njih smo odrastali: Da li se sećate ovih kultnih crtaća?
  • Posni kolač sa jabukama
  • Zašto je bolje jesti med nego šećer?
  • Projekat „Transilluminance“: Revolucionarni spoj zvuka i slike
  • Pljeskavice od tikvica
  • Jesen od 23. septembra
  • Reči koje se ne mogu prevesti sa srpskog jezika
  • Džem od šljiva sa čokoladom i rumom
  • Mondijal 78. inspiracija za pesmu Led Zeppelina
  • Ruža pogača
  • Singlom „Run“ bend „The Thunder Corpses“ najavljuje debi album
  • Šta znači simbol žabe na proizvodima?
  • Džem od šumskog voća i šljiva
  • Da li smemo da podgrevamo krompir, spanać i pečurke?
  • Najzanimljiviji filmovi od septembra na Netfliksu
  • Turski ćef
  • Najlepše balade svih vremena
  • Koje godine je nastala šopska salata?
  • Gradska meana: Mera dobrog ukusa u Vranju
  • Krit: Ostrvo sa ružičastim plažama na kom je rođen Zevs

Arhiva

Komentari

  • Uz njih smo odrastali: Da li se sećate ovih kultnih crtaća? - Pecina posla on „Šu, šu, šu, šuu.. pipl“: Da li se sećate Cipelića?
  • Uz njih smo odrastali: Da li se sećate ovih kultnih crtaća? - Pecina posla on Nove avanture „Porodice Kremenko“
  • Mitar A. on Reči koje se ne mogu prevesti sa srpskog jezika
  • Pavle Cosic Kornet on Reči koje se ne mogu prevesti sa srpskog jezika

Pecina posla i na Vašem mejlu

Ostavite Vaš mejl ovde

Copyright © 2023 · Pecina posla · Sva prava zadržana