• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Pecina posla

  • Između redova
    • Prelistavanje
    • Bindžujem ja bindžuješ ti
  • Put putujem
  • Bakina varjača
  • Foto priča
  • Kontakt
  • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti
  • Prijatelji bloga

Niška tvrđava: Svetski poznata atrakcija

16/11/2020 Autor pecinaposla 1 Comment

Utvrđenje o čijoj dva milenijuma dugoj istoriji svedoče brojni arheološki nalazi, postaje sve popularnija destinacija za radoznale turiste širom sveta.

Niš je čaroban grad na istoimenoj reci, koji ne prestaje da intrigira i privlači posetioce iz različitih krajeva sveta. Jedan od razloga možemo potražiti i u tome što rodni grad cara Konstantina Velikog ne otkriva previše. U kaldmrisanim ulicama, istorijskim spomenicima, trošnim fasadama i starim kafanama, kriju se neispričane priče, čiji se duh može osetiti u uzavrelom južnjačkom vazduhu.

Ipak, nemogućnost da se tajne koje datiraju čak iz rimskog perioda saznaju i dokuče, opijajuće je privlačna. Baš iz tog razloga, tvrđava smeštana na desnoj obali Nišave magnet je za sve ljubitelje istorije, arhitekture, festivala i neobičnih legendi. A ovde ih ima u izobilju. Naime, prostor na kome se nalazi Niška tvrđava ima kontinuitet od oko dva milenijuma konstantnog postojanja.

Zadivljujuće, zar ne? Možete li samo zamisliti koliko je ovde ratova vođeno, koliko je ljubavi sastavljano i rastavljano, prijateljstava sklapano a neprijateljstava okončavano? Sigurni smo da je to nemoguće izračunati a ni saznati, ali u tome leži cela magija. Kada se okružite starim zidinama Niške tvrđave (o čemu sam već pisao: Niška tvrđava), mašta se budi, slike starih vremena prolaze pred očima, a priče same naviru.

U antičkom periodu niško utvrđenje se pominje kao snažan kastrum, za koji rimski istoričar 6. veka, Amijan Marcelin, tvrdi da je „više puta opsedan, ali se nikada nije predao niti bi osvojen“.

Pretpostavlja se da je rimska tvrđava od kamena sagrađena polovinom 2. veka, kada se i Niš prvi put pojavljuje u pisanim izvorima. Ovaj grad na jugu Srbije je u 4. veku bio stecište rimskih careva i rodno mesto Konstantina Velikog, prvog vladara koji se preobratio u hrišćanstvo. Burna istorija nastavlja se njegovim rušenjem do temelja od strane Huna (441-442). Nekoliko godina kasnije, niško utvrđenje obnovio je car Justinijan I. Ipak, slična sudbina nastavila je da ga prati, pa se nedugo nakon toga tvrđava našla na udaru Slovena. Stari zapisi svedoče da je Niš bio bolje utvrđen od Beograda, i da svojim jakim zidinama i kulama u 10. veku poprima sve karakteristike srednjovekovne tvrđave.

Zadivljujuća građevina je prema istorijskim izvorima pripadala i caru Manojlu Komninu, Stefanu Nemanji, knezu Lazaru i despotu Stefanu Lazareviću, koji ju je pre nego što je pala u ruke turske vlasti, poslednji put obnovio. U periodu kada je pripadala Turcima tvrđava je dobila današnji izgled. Zemljano utvrđenje Hisar podignuto je 1718., a na njegovim temeljima izgrađena je tvrđava slična onoj koju danas poznajemo…

Niška tvrđava je u maju 1948. godine proglašena spomenikom kulture od izuzetnog značaja, a 1979. godine i kulturnim dobrom od velikog značaja. Zbog svega toga, tvrđava je danas mesto gde se održavaju brojni kulturni i umetnički događaji, ovde se ljudi okupljaju i razmenjuju utiske, uživaju u pogledu na reku i razmišljaju o veličanstvenoj istoriji utvrđenja koji Niš krasi već dva milenijuma…

Izvori: Pecina posla / Serbia.com

Foto: Pecina posla

Kategorija: Put putujem
Ključne reči u članku: Antičko doba, Istorija, Niš, Niška tvrđava, Osmanlije, Srbija, Srednji vek, Stari Rim, Turska, Tvrđava

Reader Interactions

Trackbacks

  1. Bali-begova džamija intrigira i danas - Pecina posla says:
    18/11/2020 at 19:32

    […] centralno mesto okupljanja Osmanlija u Nišu. Ovaj verski objekat nalazi se u Niškoj tvrđavi (https://pecinaposla.com/niska-tvrdjava-svetski-poznata-atrakcija/) i danas privlači pažnju […]

    Reply

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Primary Sidebar

Postani prijatelj

Dragi prijatelji, blog „Pecina posla“ počeo je sa radom sredinom 2020. godine i do sada ste mogli da vidite da na njemu predstavljam stil života moje male porodice…

Da bih dalje nastavio da radim blog na još kvalitetniji način doprineće vaša podrška preko Patreona. Produži…

Facebook
Facebook
fb-share-icon
Twitter
Visit Us
Follow Me
Instagram

Pretraga sajta

Jednim klikom dnevno do dobre zarade: Kako da zaradite iz fotelje?

Aktuelno

  • Pekmez od kajsija
  • Ždrelo u top 3 turistička sela Srbije (FOTO)
  • Integralni rižoto (Đuveč sa ringle)
  • Zašto treba da jedete trešnje?
  • More ili planina, šta vi birate za odmor?
  • Sutra stiže leto 2022.
  • Loukoumades (Grčke krofne)
  • 5 letnjih aktivnosti u kojima ćete uživati na Halkidikiju
  • Najbolji filmovi za kišno veče
  • Kukuruzna pita sa tikvicama (bez kora)
  • Pet modnih saveta za savršeno obučene muškarce
  • Gde je najčistije more?
  • Sarma od slatkog kupusa
  • Negativci nekad pobeđuju na kraju filma: Da li je pravda dostižna?
  • U kojoj zemlji ima najviše kvalitetnih plaža?
  • Paja Patak danas slavi 88. rođendan
  • Koje su cene ležaljki u Grčkoj?
  • Integralni hleb sa speltom i semenkama iz kućne pekarice
  • Nezaboravne replike čuvenog Dragana Nikolića
  • Cukini palačinke (Palačinke sa tikvicama)
  • Rađanje legende: Šta je slomilo 300 Spartanaca kod Termopila?
  • Balkanrock Sessions: Norman Beaker na sceni
  • Čorba od sočiva
  • Upoznajte grčku kuhinju
  • Najgori filmovi svih vremena

Arhiva

Komentari

  • Integralni rižoto (Đuveč sa ringle) - Pecina posla on Cukini palačinke (Palačinke sa tikvicama)
  • Gde je najčistije more? - Pecina posla on U kojoj zemlji ima najviše kvalitetnih plaža?
  • U kojoj zemlji ima najviše kvalitetnih plaža? - Pecina posla on Po broju najčistijih plaža Grčka druga u svetu
  • Paja Patak danas slavi 88. rođendan - Pecina posla on Volt Dizni: Čovek okružen misterijama

Pecina posla i na Vašem mejlu

Ostavite Vaš mejl ovde

Prijatelji Sajta

Copyright © 2022 · Pecina posla · Sva prava zadržana