• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Pecina posla

  • Put putujem
  • Bakina varjača
  • Bindžujem ja bindžuješ ti
  • Između redova
    • Zdravlje
    • Muzika
    • Prelistavanje
    • Foto priča
  • Promo
  • Prijatelji bloga
    • Prijatelji sajta
  • O nama
    • O blogu
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti

Pet zanimljivih činjenica o Orvelovoj „Životinjskoj farmi“

26/07/2020 Autor pecinaposla 1 Comment

Legendarni engleski književnik i esejista, Džorž Orvel, objavio je 1945. godine svoj slavni roman „Životinjska farma“. To je svojevrsna satirična alegorija političkih prilika u Sovjetskom savezu u kojoj se životinje bune protiv farmera Džounsa, a nakon što se oslobode njegove vlasti, završavaju u komunističkoj diktaturi na čelu sa svinjama.

Orvel je za „Životinjsku farmu“ rekao da je to „prvi roman u kome sam potpuno svesno pokušao da spojim političku poruku i književnost u jedinstvenu celinu“. Roman je bio veoma uspešan kada je objavljen, a u međuvremenu je postao školska lektira u mnogim zemljama. „Životinjska farma“ se nalazi na listi 100 najboljih romana na engleskom jeziku objavljenih od 1923. godine magazina „Time“. Ovo su zanimljive i malo poznate zanimjive činjenice o ovom klasičnom romanu.

  • Foto: Knižare “Vulkan”

Farma u romanu je inspirisana pravom farmom

Tokom  30-ih i 40-ih godina, Orvel je zajedno sa svojom prvom suprugom Ajlin živeo u kući u selu Velington. Istoričar Brajan Edvards je 1999. otkrio da je gazdinstvo u Orvelovom komšiluku, pod imenom Buri farma, poslužilo kao inspiracija za farmu gospodina Džounsa u romanu.

Najveća imena u izdavaštvu su odbila da objave „Životinjsku farmu“

Orvelov dotadašnji izdavač Viktor Golanc nije bio preterano zainteresovan za ovu knjigu jer je podržavao Staljina i Sovjetski savez, dok su drugi izdavači odbili da je izdaju iz patriotskih razloga, budući da su u to vreme Sovjetski savez i Velika Britanija i dalje bili saveznici u borbi protiv sila Osovine. Na kraju je knjigu objavila izdavačka kuća Secker & Warburg.

CIA je koristila „Životinjsku farmu“ u propagandne svrhe

U jeku Hladnog rata, od 1952. do 1957, CIA je u okviru operacije „Aedinosaur“ slala balone sa kopijama „Životinjske farme“ iz Zapadne Nemačke u zemlje iza „gvozdene zavese“, kao što su Poljska i Čehoslovačka. CIA je takođe finansirala animiranu verziju romana, koja je izašla 1954.

  • Foto: Pixabay/Ilustracija

Čitanje „Životinjske farme“ je u Sovjetskom savezu bilo zabranjeno do samog kraja Hladnog rata

Politički vođa Sovjetskog saveza od 1985. do 1991, Mihail Gorbačov, je za vreme svoje vladavine promovisao politiku postepenog vraćanja slobode građanima, pod nazivom „glasnost“. Tokom perioda ovih reformi, prvi put je objavljena „Životinjska farma“ u Sovjetskom savezu, i to u četiri dela u Letonskom časopisu Rodnik 1988. godine.

„Životinjska farma“ ima nekoliko neoficijelnih nastavaka

Prvi od njih, pod nazivom „Snoubolova šansa“ (2002), napisao je Džon Rid. To je priča o povratku Napoleonovog rivala Snoubola na životinjsku farmu, gde on ponovo uspeva da uspostavi kapitalistički sistem. S druge strane, u fokusu romana „Pacovi su u siru“ (2007) Džona Zagrodskog je jež koji ima plan za poresku reformu.

Izvor:  Metnal Floss

Foto: Knjižare “Vulkan”

Kategorija: Prelistavanje
Ključne reči u članku: Alegorija, Džordž Orvel, Klasičan roman, Roman, Životinjska farma

Reader Interactions

Trackbacks

  1. Zabranjena remek-dela: Ove knjige su bile na „crnoj listi“ - Pecina posla says:
    24/10/2022 at 13:54

    […] u staljinističkom SSSR-u, njen status zabranjene knjige trajao je i nakon pada Berlinskog zida. Životinjska farma je i dalje zabranjena na Kubi i Severnoj Koreji (iz istih razloga zbog koje su je zabranili […]

    Reply

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Primary Sidebar

Postani prijatelj

Dragi prijatelji, blog „Pecina posla“ počeo je sa radom sredinom 2020. godine i do sada ste mogli da vidite da na njemu predstavljam stil života moje male porodice…

Da bih dalje nastavio da radim blog na još kvalitetniji način doprineće vaša podrška preko Patreona. Produži…

Pretraga sajta

Aktuelno

  • Placevi na Fruškoj gori sa pogled na Dunav – investirajte u mir i prirodu
  • Zašto je muškarcima sport toliko važan u životu?
  • Završeno majanje po Niš 1. marta: „Studentski edikt“ temelj bolje budućnosti Srbije
  • Vučić je gotov, a evo i zašto…
  • Šta ovog januara stiže na Max?
  • Balkanrock Sessions se vraća na vaše ekrane!
  • 6 nekonvencionalnih prazničnih filmova
  • Posna pita sa prazilukom i krompirom
  • Šta sve podrazumeva redovno održavanje radijatora?
  • Slatka pita sa makom
  • Potaž od šargarepe
  • Punjene lisnate loptice
  • Marmelada od dunja i jabuka
  • Netfliks: Najgledaniji naslovi u prvoj polovini 2024.
  • Tortiljice iz tiganja
  • Koje mesto je najboje za čuvanje limuna?
  • Septembar na Netfliksu: Spremite se za prijatna iznenađenja
  • Punjene lisnate loptice
  • Mlinci sa dimljenom piletinom
  • Saveti za najbolje životno osiguranje

Arhiva

Komentari

  • Zašto je muškarcima sport toliko važan u životu? - Pecina posla on Zanimljiva istorija zimskih sportova
  • Da li je mladima potrebno životno osiguranje? – SRB – info on Saveti za najbolje životno osiguranje
  • Prednosti ulaganja u životno osiguranje on Saveti za najbolje životno osiguranje
  • Džem od šumskog voća i šljiva - Pecina posla on Integralno univerzalno testo iz kućne pekarice

Pecina posla i na Vašem mejlu

Ostavite Vaš mejl ovde

Copyright © 2025 · Pecina posla · Sva prava zadržana