• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar

Pecina posla

  • Put putujem
  • Bakina varjača
  • Bindžujem ja bindžuješ ti
  • Između redova
    • Zdravlje
    • Muzika
    • Prelistavanje
    • Foto priča
  • Promo
  • Prijatelji bloga
    • Prijatelji sajta
  • O nama
    • O blogu
    • Uslovi korišćenja
    • Politika privatnosti

Zašto se u jesen i proleće pomeraju kazaljke na časovniku?

28/10/2022 Autor pecinaposla 1 Comment

Kako bismo shvatili da li danas ima svrhe pomerati kazaljke na satu u proleće i jesen, trebalo bi da se pre svega podsetimo kako i zašto je do toga uopšte i došlo… 😉

Predstojećegvikenda, još jednom ćemo u noći između subote i nedelje 30. oktobra u 2 ujutro vratiti kazaljke na satu unazad i moći da odspavamo 60 minuta duže jer počinje zimsko računanje vremena. Međutim, mnogi će se zapitati zašto ovo radimo i koja je svrha svega. Neki od glavnih motiva su ušteda energije nakon jesenje ravnodnevice i mogućnost uživanja u više sunčeve svetlosti. Ipak, debata o promeni vremena intenzivirala se tokom poslednjih godina i pokrenula su se brojna pitanja kolika uštedita se postiže sa ovim i da li promena ima neki efekat.

Poreklo promene vremena

Upravo je političar, naučnik i pronalazač, Bendžamin Frenklin 1784. godine prvi predložio promenu vremena zbog mera štednje energije. Uradio je to dok je bio ambasador Sjedinjenih Država u Francuskoj, jer je ustajao u šest ujutru i gledao kroz prozor u Sunce koje već uveliko sija. Smatrao je da se na ovaj način gubi mnogo sati svetlosti jer su ljudi uveče morali da pale sveće kako bi nastavili da rade po mraku. Sve to ga je navelo da pošalje pismo The Journal of Paris-u, u kom je predložio nekoliko mera za uštedu energije i napisao tekst koji će bitno uticati na promene po ovom pitanju u budućnosti.

Početkom 20. veka, do sličnog zaključka će doći i Vilijam Vilet, koji je nakon doručka rano ujutru jahao svog konja i shvatio da stanovnici Londona spavaju dok je napolju dan. Da promena ne bi bila previše nagla, predložio je da se ona uvede postepeno i povećava 20 minuta nedeljno.

Pomeranje sata u Americi 1918. godine, radi uštede energije (Foto: Wikimedia Commons/Public Domain)

Njegov predlog nije uzet u obzir, uglavnom zbog složenosti procesa. Ali i pored toga, obe ideje su poslužile da do prve zvanične promene vremena u Sjedinjenim Državama i dođe 1916. godine. Dve godine kasnije promena vremena je postala zakonom regulisana u onim državama koje su odlučile da je poštuju, da bi u Drugom svetskom ratu vlada primorala sve svoje članice da uspostave letnje računanje vremena radi uštede resursa i energije.

Da li ima svrhu?

Prilikom uvođenja promena kao glavni razlog je navođena ekonomska korist, međutim mnogi se pitaju da li je to i danas ima svrhu i u kojoj meri. Stručnjaci tvrde da kada se uzme ceo dan u obzir sat vemena uštede rano ujutru nema neki efekat, pogotovo ako znamo da će se svetla popodne upaliti sat ranije, a da u nekim firmama veštačka svetla rade ceo dan. I dodaju da je neophodno sprovoditi snažne mere uštede energije kroz obnovljive izvore energije.

Takođe, često se mogu čuti primeri kako iako je menjanje vremena u jesen i proleće u Evropi tradicija, mnoge zemlje poput Belorusije i dela Rusije – to ne rade. Rusija je uvela promenu vremena 1917. godine, ali je ta mera trajala samo pet meseci, da bi na snagu opet stupila 1981. i trajala sve do 2011. godine kada je i konačno ukinuta. Dok recimo Japan nikada nije ni razmatrao uvođenje ove mere.

U svakom slučaju noćas dakle dobijamo „gratis“ jedan sat spavanja, ali je to baš onaj sat koji nam je „uzet“ u martu… 😉

Izvor: Pecina posla / nationalgeographic.rs

Foto: Pixabay / Ilustracija

Kategorija: Foto prića
Ključne reči u članku: Benžamin Frenklin, Pomeranje vremena, Ušteda energije, Zanimljivo, Zimsko računanje vremena

Reader Interactions

Trackbacks

  1. Večeras stiže proleće 2023. - Pecina posla says:
    20/03/2023 at 16:04

    […] podsetimo, samo posle nekoliko dana proleća doći će i do letnjeg računanja vremena (26. mart), koje će biti aktuelno do 29. oktobra… […]

    Reply

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Primary Sidebar

Postani prijatelj

Dragi prijatelji, blog „Pecina posla“ počeo je sa radom sredinom 2020. godine i do sada ste mogli da vidite da na njemu predstavljam stil života moje male porodice…

Da bih dalje nastavio da radim blog na još kvalitetniji način doprineće vaša podrška preko Patreona. Produži…

Pretraga sajta

Aktuelno

  • Placevi na Fruškoj gori sa pogled na Dunav – investirajte u mir i prirodu
  • Zašto je muškarcima sport toliko važan u životu?
  • Završeno majanje po Niš 1. marta: „Studentski edikt“ temelj bolje budućnosti Srbije
  • Vučić je gotov, a evo i zašto…
  • Šta ovog januara stiže na Max?
  • Balkanrock Sessions se vraća na vaše ekrane!
  • 6 nekonvencionalnih prazničnih filmova
  • Posna pita sa prazilukom i krompirom
  • Šta sve podrazumeva redovno održavanje radijatora?
  • Slatka pita sa makom
  • Potaž od šargarepe
  • Punjene lisnate loptice
  • Marmelada od dunja i jabuka
  • Netfliks: Najgledaniji naslovi u prvoj polovini 2024.
  • Tortiljice iz tiganja
  • Koje mesto je najboje za čuvanje limuna?
  • Septembar na Netfliksu: Spremite se za prijatna iznenađenja
  • Punjene lisnate loptice
  • Mlinci sa dimljenom piletinom
  • Saveti za najbolje životno osiguranje

Arhiva

Komentari

  • Uspostavite zdrav režim ishrane: Planiranje balansiranih obroka | Lepota i zdravlje on Jednostavna pravila za zdraviju ishranu
  • Zašto je muškarcima sport toliko važan u životu? - Pecina posla on Zanimljiva istorija zimskih sportova
  • Da li je mladima potrebno životno osiguranje? – SRB – info on Saveti za najbolje životno osiguranje
  • Prednosti ulaganja u životno osiguranje on Saveti za najbolje životno osiguranje

Pecina posla i na Vašem mejlu

Ostavite Vaš mejl ovde

Copyright © 2025 · Pecina posla · Sva prava zadržana